Kada ste prestari za plijevanje korova? Stručnjaci daju odgovore

Prošli vikend, dok smo uživali u proljetnom suncu, dogodila se zanimljiva situacija koja je povela važno pitanje: Kada je plijevanje korova rizik? Dva zaposlenika “Family Handyman” u svojim tridesetima bacila su se na posao u vrtu, ali su se ubrzo povrijedila. Ova situacija je navela mog urednika da zapita: ako je to rizično za mlađe, koliko je to još sigurnije za starije osobe?

Prema stručnjakinji za vrtlarstvo Abbie Edwards, “rad u vrtu je jedan od glavnih uzroka ozljeda leđa i zglobova kod starijih osoba”. Smatra kako zbog rutinske prirode tog posla ljudi često zaboravljaju da ga trebaju izvoditi s istim oprezom kao što bi to radili prilikom vježbanja. Naše tijelo, nažalost, ne prepoznaje razliku.

S obzirom na to da sam se i sama suočila s ozljedom prilikom plijevanja, odlučila sam istražiti ovu temu. Moj mali prst na ruci se ozlijedio, i iako se čini smiješnim, svaki put kad se pokušam osloboditi neugodnosti prilikom tipkanja, osjećam jaku bol.

Kada smo okupili gore navedeni kontekst, obratili smo se nekim stručnjacima za vrtlarstvo i pejzažiranje kako bismo saznali više o izazovima plijevanja korova u starijoj dobi. Njihovi savjeti su vrlo vrijedni, a s obzirom na naše klimatske uvjete u Zagorju, posebno korisni.

Kako starimo, našem mekom tkivu smanjuje se elastičnost, što povećava rizik od oštećenja leđa i zglobova. Osim toga, proces oporavka traje dulje, što znači da se rizik od ozljeda povećava s ponovljenim plijevanjem. “Zamislite 65-godišnjaka koji tri puta tjedno plijevi 30 minuta. To je ukupno 90 minuta opterećenja na kralježnicu tjedno”, objašnjava yoga instruktorica Meera Watts.

Bijela kako stariji ljudi ne bi trebali odustati od svojih omiljenih aktivnosti, važno je pridržavati se sigurnosnih mjera. Na primjer, treba održavati ravno leđa i dopustiti nogama da obavljaju veći dio posla. Valja izmjenjivati ruke i pozicije svakih nekoliko minuta kako bi se smanjio umor. Također je bitno piti dovoljno tečnosti i odmarati se.

Izvrsna je ideja koristiti alate koji olakšavaju plijevanje. Stoga se preporučuju stajaći uređaji za uklanjanje korova, koljena za sjedenje te električni alati koji mogu smanjiti opterećenje na tijelo. Odličan primjer su baterijski rezači ili električne škare za rezidbu, za koje mnogi stariji ljudi izvještavaju o ogromnom olakšanju.

Rizici koje nosi plijevanje korova mogu se umanjiti uz pravilno poznavanje korova koji se uklanjaju. Svaki korov ima svoje značajke koje treba uzeti u obzir, pa je važno prilagoditi tehniku njihovom karakteru. Na primjer, pliće korove poput djeteline možete lako grabiti ili kopati, dok trnovite korove treba pažljivo rukovati.

Postavlja se pitanje kako znati kada ste “prestar” za plijevanje korova? Stručnjaci se slažu da je to manje pitanje dobi, a više do stanja tijela. Ako imate problema s držanjem alata ili osjećate nelagodu prilikom sagnutog položaja, preporučuje se preispitati svoje mogućnosti.

Što se tiče korisnih savjeta, bitno je prestati s radom ako počnete osjećati bol ili vrtoglavicu, te se svakako odmarati svako desetak minuta kako biste se protegnuli. Na kraju, plijevanje korova može biti ugodan zadatak, pod uvjetom da se pristupi s pažnjom i razumijevanjem vlastitog tijela. Sa pravim alatima i tehnikama, mnogi stariji ljudi mogu uživati u vrtlarstvu godinama.

Dakle, pitanje nije kada ste previše stari, već kada se toliki stres na tijelo više ne isplati. Kroz pravilno znanje i alate, vrtlarstvo može ostati hobij kojeg se ne treba odricati.